FAQ

From SSH

Jump to: navigation, search

Contents

Što je slobodan softver?

Za definiciju slobodnog softvera vidi [1].

Što je otvoren standard?

Za definiciju otvorenog standarda vidi [2].

Zašto koristiti termin 'slobodan softver'?

Slobodan softver je prijevod izvornog termina iz engleskog jezika - Free software. On označava da uz softver definiran pridjevom slobodan dolaze 4 slobode iz definicije slobodnog softvera. Ponekad, no vrlo rijetko, zbog višeznačnosti pridjeva free - npr. u smislu cijene - u engleskoj se terminologiji umjesto riječi free koristi riječ francuskog porijekla libre što znači slobodan. Taj problem je uglavnom specifičnost engleskog jezika pa ostali jezici najčešće jasno razlikuju slobodan i besplatan kao što je to i slučaj s hrvatskim jezikom.

Godine 1998. nastao je termin softver otvorenog kôda (eng. open source software) s ciljem uklanjanja ideoloških konotacija iz termina slobodan softver i razmatranja jedino pragmatičnih prednosti takvog softvera. Takav termin odbacuje razmatrati filozofska pitanja vezana uz samu srž slobodnog softvera pa je stoga neprihvatljiv. Više o manjkavosti termina softver otvorenog kôda možete pročitati na [3]. Iz istog razloga termin softver zatvorenog kôda ili zatvoren softver nije prihvatljiv jer je antonim terminu softver otvorenog kôda; umjesto toga za softver koji ne pruža sve 4 slobode koristimo termin vlasnički softver.

Uvođenjem termina softver otvorenog kôda nastala je velika polemika u zajednici slobodnog softvera pa je kao rješenje koje će pomiriti dva suprotstavljena kampa ponuđen termin FOSS što je kratica od free and open source software, a kasnije i prošireni FLOSS, odnosno free, libre and open source software kako bi se naglasilo da free u tom terminu nema veze s cijenom, već sa slobodom. Obje kratice moguće je naći u raznoj literaturi, no oba termina su tautološka jer koriste više naziva za jedan te isti softver. Stoga je najbolje koristi izvorni i precizni termin, odnosno slobodan softver.

Zašto operacijski sustav nazivati GNU/Linux?

Jednostavno - zato što to je naziv dotičnog operacijskog sustava. Taj je operacijski sustav nastao iz dva projekta - prvi je GNU, čiji je cilj bio, među ostalim, napraviti slobodan operacijski sustav; drugi je Linux, jezgra operacijskin sustava. Operacijski sustav GNU/Linux nastao je kao spoj ta dva projekta. Kako bi istakli da su oba projekta bitna i da ne zakinemo jedan od ta dva projekta, u nazivu navodimo oba projekta. U govoru se "/" ispušta pa se može reći i "GNU Linux". Neki koriste i "GNU + Linux" kako bi istakli da se radi o spoju dva projekta.

Nerijetko se može čuti argument da je koristiti naziv GNU/Linux samo komplikacija i da je jednostavnije reći "Linux". Mi radi jasnoće kada govorimo o operacijskom sustavu kažemo GNU/Linux, a kada govorimo samo o jezgri kažemo Linux. Dodatno, postoje operacijski sustavi čija je jezgra Linux, ali operacijski sustav nije GNU/Linux; primjer je Android. U zadnje vrijeme je jezgra Hurd dobila na značaju pa postoji i operacijski sustav GNU/Hurd. Na primjer, postoji distribucija Arch koja za jezgru umjesto Linuxa koristi Hurd. Takav bi operacijski sustav očito bilo pogrešno nazivati "Linux".

Što je Linux-libre?

Linux-libre je Linux bez vlasničkog softvera i velikih binarnih objekata. Naime, iako je jezgra Linux načelno pod lincencom GNU GPLv2 što je licenca slobodnog softvera, u njemu se nažalost ipak nalazi i vlasnički softver, npr. u firmwareu [4]. Isti primjer pokazuje niz heksadekadskih znamenki koji se ne može smatrati izvornim kôdom čiju dostupnost uvjetuje licenca GNU GPLv2.

Većina današnjih distribucija GNU/Linuxa koristi Linux, dakle dijelom vlasnički softver. Međutim, postoje distribucije koje Free Software Foundation deklarira kao potpuno slobodne [5] i takve koriste Linux-libre.

Za više informacija pogledajte stranice Free Software Foundationa Latin America [6].

Personal tools